Sadrzaj

Opstina
Istorijat
Privreda
Obrazovanje i informisanje
Sport
Kultura i kulturna bastina
Kozaraprevoz
Vazna raskrsnica
Elektrokrajina
Terminal i Telekom
Sana
Lignosper
Japra
Gradjevinar
Unametal
Dom Zdravlja
Radio Bosanski Novi
Hotel Una
Carinarnica
Krajinapromet
Komus
Prijedorska Banka
Apoteka
Sluzba javne bezbjednosti

Opstina – Bosanski Novi

Podrucje bosanskonovske opstine je na prelazu iz Panonske nizije prema planinsko-kotlickoj oblasti Dinarskog sistema, na samom 45 stepenu sjeverne geografske sirine na nadmorskoj visini od 112 do 470 metara. Povrsina opstine od 470 km² vezana je za doline rijeke Une i Sane kao i pobrdja Podgrmeca i Potkozarja. Ovo je najveca raskrsnica Pounja u bivsoj Jugoslaviji.

Najnovije otvaranje medjunarodnog granicnog prelaza samo je to potvrdilo, a taj prelaz predstavlja zapadna vrata za ulazak u evropske integracione tokove. Ovdje su se stalno ukrstali, i ukrstaju, interesi velikih sila sto je rezultiralo da budemo i ostanemo granicno prostor od nastanka Bosanskog Novog do danas. Bosanskonovsku opstinu karakterise umjereno-kontinentalna klima sa umjerenim zimama, toplim ljetima i dovoljnom kolicinom padavina.

Istorijat – Bosanski Novi

Bosanski Novi-Castrum Novum je samo po imenu novo naselje jer se u sacuvanim dokumentima prvi put spominje 1217. godine mada se istoricari vise slazu da je grad osnovan 1280. godine. Sire podrucje opstine bilo je naseljeno jos u anticko doba o cemu svjedoce arheoloska nalazista u selu Donji Rakani i dolinama rjecica Vojskove i Japre. Grad je najprije nastao iz dva podgradja, Podnovi i Ustisana, pod Kulskim brdom na kome je stajao tvrdi kastel akropolskog tipa knezova Babobica za nadzor rijecnog i cestovnog saobracaja dolinama Une i Sane. U svojoj najezdi Turci su protjerani posadu hrvatskih feudalaca iz susjednog grada Blagaja i nastavili napade na grad na Kulskom brdu. Knezovi Zrinski su u cilju odbrane od Turaka izgradili grad Novi. Novi na lijevoj obali Une sto je usporilo tursko nadiranje na zapad, ali nije sprijecilo strahovita pustosenja njihovnih provalnih vojski, koji su ekonomski upropastile citavu oblast. Austrijske posade su odolijevale napadima sve do 1556. godine kada je poslije pada Kostajnice turski osvajac Malkoc-beg osvojio grad Novi 1557. godine.

Osvajanjem Bosanskog Novog turci su ovo utvrdjenje pretvorili u vaznu vojnu bazu za dalji prodor ka Becu na je u tom cilju izgradjena 1726. godine tvrdjava od tesanog, kvalitetnog kamena. Tvrdjava je izgradjena na prostoru od danasnjeg hotela "Una" do Zavicajnog muzeja i bila je neosvojiva za ondasnja oruzja i napadna dejstva. Poslije toga granica se ustabilila na Uni tako da su Turci ostali ovim oblastima sve do 1878. godine. Te godine, po odluci Berlinskog kongresa. Austrougarska je okupirala ove krajeve. Okupacione vlasti su 1894. godine do temelja porusile novsku tvrdjavu.

U tursko doba izgradjena je zeljeznicka pruga Dobrljina-Banjaluka 1873. godine sto je vjesto iskoristila Austrougarska koja je istu spojila sa Siskom vec 1892. godine. Iste godine podignuta je i najveca pilana na Balkanu u Dobrljinu ciji je vlasnik bio Oto Steinbeic, pod imenom "SIP Dobrljin-Drvar" akcionarsko drustvo. Pripremanje za otvaranje ugljenokopa mrkog uglja Ljesljani, vlasnistvo dionicarskog drustva "Una", obavljene su 1909. godine da bi po njegovom otvaranju 1910. godine promjenio naziv u "Rudnik mrkog uglja Dobrljin-dionicarsko drustvo Ljesljani".

U ljeto i jesen 1914. godine, po izbijanju Prvog svjetskog rata. Novogradjani prisilno su mobilisani u austrougarsku vojsku i upuceni na istocni, zapadni i balkanski front. Vecina njih dezertirala je i dobrovoljno se prijavila u dobrovoljce cuvenog Solunskog fronta ucestvujuci u borbi na strani jedinica protiv Austrougarske.

Nako Prvog svjeskog rata, u okviru novostvorene drzave Kraljevine Jugoslavije, otvoreni su novi privredni pogoni kao sto je preduzece za eksploataciju troske "A.E. Kosanovic", tvornica gipsa "Sana", tvornica plugova "Ferhatovic" i ciglana "Pribicevic-Muftic". Prema raspolozenim podacima godine 1939. bilo je zaposleno 3,800 radnika zahvaljujuci, prije svega, prirodnim resursima i izuzetnom geografskom polozaju. Tome su posebno doprinijele, vec tada izgradjena pruga Sisak-Dobrljina-Banja Luka, plovnost rijeke Une do Bosanskog Novog i Sane do Prijedora, izgradnja zeljeznicke pruge Bosanski Novi-Bihac od 1915. do 1924. godine, kao i termoelektrane 1930. godine.

Drugi svjetski rat je na ovom prostoru donio najveca razaranja u istoriji i najvece ljudske zrtve za relativno kratak period. Rijetko je naci ovakvo podrucje koje je masovno i jedinstveno ucestvovalo na strani HOB-e od prvih dana pa do kraja rata. Zbog toga su neprijateljske snage, u saradnji sa domacim izdajnicima, organizovali dvije nakrvavije ofanzive, prvu na Kozari, juna 1942. godine i drugu na Grmecu februara 1943. godine. Koliki su razmjeri ovih tragedija nikada se nece ni izracunati s obzirom na nepotrebne podatke o broju stanovnistva iz 1941. godine. Ukupni gubici su 6,900 lica ili 17% stanovnistva, od cega 1,836 boraca su puskom u ruci. Opstina je dala devet narodnih heroja, od kojih je sest poginulo u ratu. Bosanski Novi je izuzetno dobro cuvan od strane fasistickog okupatora jer je dobro procijenjen njegov strateski znacaj tako da ga partizanske jedinice nisu uspjele zauzeti sve do 1. Maja 1945. godine kada je pao i Berlin, a i svi veci gradovi na teritoriji bivse Jugoslavije.

Problem naseljavanja stanovnista, migraciona kretanja i porast moze se pratiti samo za vrijeme zvanicnih popisa. Prema zvanicnim podacima od 1879. do 1988 godine broj stanovnika, u proteklih 120 godina, kretao se ovako:

Godina popisa Broj stanovnika

1879 – 13,085
1885 – 14,517
1895 – 15,882
1910 – 29,433
1921 – 30,666
1931 – 38,737
1948 – 34,295
1953 – 35,889
1961 – 39,843
1971 – 41,216
1981 – 42,142
1991 – 41,541
1996 – 28,916

Iz predhodne tabele vidljivo je da se broj stanovnika od 1879. godine do danas utrostrucio. Porast nije bio kontinuiran sto je zavisilo od politickih prilika, administrativnih podjela i ratnih katastrofa. Stalno kretanje stanovnistva, migracije su povremeno zblizavale stanovnistvo razlicitih konfesija, a povremeno dovodilo do opste konfrontacije.

Privreda – Bosanski Novi

S obzirom da ce biti posebno predsavljanje privredne organizacije ovdje je potrebno dati samo osnovne pokazatelje. Ukupni prihod u privredi 1990. godine kretao se oko 230,000,000 konvertibilnih maraka.

Prirodni resurci su raznovrsni i u relativno velikim kolicinama, ukoliko ih budemo racionalno koristili. Samo radna i mineralna bogatsva predstavljaju respekt i za vece geografske prostore. To je prvenstveno ruda dolomita u Blatini sa 52,400,000 tona rezervi, zatim rudnik gipsa u Petkovci cije su rezerve oko 10,000,000 tona te neprocjenjive rezerve gradjevinskog kamena i pijeska. Rezerve mrkog uglja u Ljesljanskom ugljonosnom basenu krecu se oko 10,000,000 tona sa proslojcima bentonita cije su rezerve 2,200,000 tona. Poznata su i nalazista cementnog laporca, zeljezne rude, barita i opekarske gline, ali se njihova eksploatacija ne vrsi jer nisu utvrdjene zalihe. S toga znacajna su sumska bogatstva, plodno zemljiste i pitka voda koja ce predstavljati najvece bogatstvo u 21. stoljecu.

Na bazi takvih resursa razvila se tekstilna, drvna, gradjevinska i metalna industrija. Rudarsku tradiciju nastavilo je ODP "Japra", ali ne eksploataciju uglja nego preradu nemetala dolomita, gipsa i krecnjaka kao i proizvodnju gradjevinskog materijala, boja i lakova.

Vaznu ulogu u razvoju bosanskonovske opstine ima poljoprivreda jer ucestvuje sa jednom trecinom u ukupnom dohotku. Prema strukturi i kvalitetu zemljisnih povrsina mogu se izdovojiti dva poljoprivredna rejona: Prvi je u aluvijalnim ravnima rijeka Une i Sane, a drugi na pobrdjima Podgrmeca i Potkozarja. Aluvijalne ravni su zasijane zitaricama, povrcem i krmnim biljem. Na pobrdjima Podgrmeca i Potkozarja to je rejon zitarica, voca, povrca, livada i pasnjaka, pitke vode i sumskih povrsina.

Usluzene djelatnosti u oblasti trgovine, ugostiteljstvo u turizmu slabo su razvijene. Nosilac i uzdanica banjsko-ljecilisnog turizma bice termominaralne vode banje "Ljesljani" Na osnovu analize vode utvrdjeno je da ove hilotermalne vode (oko 33° C) pripadaju kategoriji mineralnih, visokoalkalnih, natrijum-hloridnih voda koja se koja se moze koristiti u prevenciji, lijecenju i rehabilitaciji protiv sljedeci oboljenja: kozna oboljenja, urogenitalna, bolesti respiratornih organa, reumaticka oboljenja, bolesti metabolizma, ginekoloska oboljenja i u kozmetologiji. Banjsko-lijecilisna centar "Ljesljani" zasigurno ce povuci i druge oblike turizma (rekreativni, kulturni, spomenicki, izletnicki, manifestacioni, ribolovni, lovni), za koje postoje svi preduslovi, a koji su zapostavljeni. Sve ce to uticati na povecanje prometa, vece zaposljavanja stanovnistva u cilju smanjivanja nepotrebnog iseljavanja sa ovih prostora.

Zbog izuzetnog saobracajnog znacaja Bosanskog Novog, pored zeljeznickog saobracaja, razvijao se i drumski saobracaj kojim se bavi "Kozaraprevoz", za prevoz robe i putnika.

Obrazovanje i informisanje – Bosanski Novi

Osnovno skolstvo ima tradiciju od 1856. godine do danas kroz cetiri centralne skole od kojih su dvije u Bosanskom Novom i dvije u seoskim sredinama. Sve one imaju podrucne cetvororazredne skole u vecim selima, a jedina predskolska ustanova je djeciji vrtic "Pcelica Maja".

Godine 1921. osnovana je Trgovacka skola u Bosanskom Novom, koja je poslije Drugog svjetskog rata prerasla u Gimnaziju "Petar Kocic" koja je dala ogroman broj skolovanih kadrova. Druga srednjoskolska ustanova je mjesovita skola "Djuro Radmanovic" koja skoluje proizvodna i trgovacka-ugostiteljska usmjerenja.

U oblasti informisanja djeluje jedina radio stanica "Radio Bosanski Novi" koja je osnovana 1968. godine i spada medju cetiri nastarije radio stanice u bivsoj BiH.

Sport – Bosanski Novi

Razvoj sporta u opstini Bosanski Novi poceo je osnivanjem fudbalskog kluba "Sloboda" 1910. godine koji ima bogatu sportsku istoriju. Tako bogata sportska istorija rezultirala je prvu nocnu utakmicu pod reflektorima u Dobrljinu daleke 1935. godine izmedju FK Slaven i FK Kostajnica. Poslije Drugog svjetskog rata formirani su: sahovski, rukometni, odbojkaski, kosarkaski i karate klubovi. Veliku ekspanziju imaju i klubovi u seoskim sredinama.

Kultura i kulturna bastina – Bosanski Novi

Najvece praistorijsko naselje bilo je na podrucju sela Donji Rakani, u neposrednoj blizini nekropole Mekote. Medju apheoloskim nalazama dominiraju predmeti od keramike i bronze, a ima predmenta i od zeljeza, jantapa i koze. Rimska naselja su neispitana u dolinama Japre i Vojskove, a slabo su istrazeni i srednjovjekovni gradovi Vodica. Blagaj grad, Bosanski Novi, Japra grad, Ovan grad i drugi.

Znacajno je napomenuti i prve kulturno-prosvjetne institucije: Pjevacko Drustvo "Krajisnik" (1873.), Citaonica, Cinovnicka citaonica i druge. Prva drustva koja su se bavila kulturnim radom bila su: Zensko dobrotvorno drustvo, Soko i Seljacka spora. Danas taj rad objedinjuje "Kulturno obrazovani centar Bosanski Novi" u cijem sastavu su Radnicki univerzitet, Dom kulture, muzej i bioskop. Medjutim, nedovoljna sredstva za kulturu onemogucuju bolji rad za ove ustanove. Narodna biblioteka djeluje samostalno i skoro je proslavila stotinu godina postojanja, a raspolaze sa 21,000 knjiga za citaoce svih uzrasta.

Kozaraprevoz – Bosanski Novi

Preduzece "Kozaraprevoz" je osnovano Januara, 6. 1979 godine i bavi se prevozom robe i putnika u gradskom, prigradskom i medjunarodnom drumskom saobracaju, pruzanjem usluga u drumskom saobracaju, trgovinom, ugostiteljstvom, stocarstvom, ratarstvom, unutrasnjom i medjunarodnom spedicijom, odrzavanjem motornih vozila ca tehnickim pregledom, a u planu je banjsko-rekreativni turizam.

Zbog razlicitnih djelatnosti, kojim se bavi, preduzece je organizovano po radnim jedinicama: PJ "Autobuska stanica", PJ "Putnicki Saobracaj" (sa kapacitetom 22 vozne jedinice). PJ "Farma za tov junadi" Ravnica (kapaciteta cca. 1,200 tovnih grla u jednom turnucu).

Vazna Raskrsnica – Bosanski Novi

Zahvaljujuci geografskom polozaju, zeljeznicki cvor Bosanski Novi zauzima znacajno mjesto u saobracaju i transportu u Bosni i Hercegovni. Nalazi se na granici prema Republici Hrvatskoj, pa je veoma vazna raskrsnica: prema Zagrebu i dalje na zapad, prema Banja Luci i dalje na istoku, te prema Bihacu i dalje prema Jadranskom moru i hrvatskim lukama Split, Zadar i Sibenik.

Zeljeznicki cvor ima oko 350 zaposlenih. Pored osam stanica (Blatna, Rudice, Bosanski Novi, Bosanski Novi teretna, Sloboda, Blagaj, Ravnice i Dobrljin), u njegovom sastavu je jos devet radnih jedinica koje su u funkciji sigurnog, bezbjednog i redovnog saobracaja.

Specificnost cvora Bosanski Novi je u tome sto ima dvije granicne stanice: Dobrljin prema Republici Hrvatskoj i Blatnu prema Bosni i Hercegovni. Trenutno se pregovara oko uspostavljanja putnickog saobracaja, dok se teretni neometano obavlja.

Elektrokrajina "Banja Luka" PJ Elektrodistirbucija Bosanski Novi

"Elektrodistribucija" Bosanski Novi posluje u sastavu za zavisnog drzavnog preduzeca za distribuciju electricne energije ZDP "Elekrokrajina" Banja Luka, kao jedna od 10 radnih jedinica. U pola vijeka razvoja "Elektrokrajine" radna jedinica " Elektrodistribucija" Bosanski Novi kroz razne oblike organizovanja biljezi znacajan napredak u razvoju i izgradnji MH, CH, i BH mreza i postrojenje, povecanju broja radnika po kavlifikacionoj strukturi, infomaciong sistema. Sa 65 zaposlenih radnika, Elektrodistribucija Bosanski Novi, pokriva opstine Bosanki Novi, Bosansku Kostajnicu, i opstine Krupa na Uni i Sani i Bosanski Sanski Most. Elektrodistribucija na podrucjima koje opsluzuje ima oko 12,000 potrosaca iz grupe domacinstva, ciji je broj u porastu, te oko 1000 potrosaca iz drugih kategorija, kojima se isporucuje godisnje u prosjeku 40 GWh elektricne energije. Napajanje potrosaca elektricnom energijom ostvaruje se preko velikog broja elektroennergetskih objekata: 1257 km elektroditributivne mreze i 170 trafostanica. Najvazniji cilj elektrodistribucije je uredna i kvalitetna isporuka elektricne energije potrosacima. PJ "Elektrodistribucija" Bosanski Novi uz pomoc ZDP "Elektrokrajina" Banja Luka nastoji da prevazidje sve poteskoce i probleme sa kojima se susrece u radu, a koji su najvecim dijelom izazivani radnim dejstvima. U tome podrsku svakako nalaze i kod potrosaca.

Sana
Uvijek u modnom trendu. Sve rijeke teku od izvora prema uscu, samo SANA tece prema vama! Pod ovim sloganom, fabrika "Sana" ide u susret kupcima, nudeci raznovrsne kolekcije zenskog intimnog rublja, haljina, suknji, bluza, majica, mladenackog donjeg rublja, djecijih i bebi lako odjevenih predemeta. Svake godine, pripremaju se i na trziste plasiraju modeli za jesen-zimu i proljece-ljeto.

Pracenje trenda savremene zenske mode omogucilo je "Sani" izvoz na inostrano trziste. Kvalitet proizvoda potrvdjuju priznanja osvojena na brojnim domacim i medjunarodnim sajmovima mode.

Osnovana davne 1948, "Sana" je postala sinonim Bosanskog Novog, jer vise od pet decenija grad i fabrika rastu zajedno. Trenutno ima 1,690 zaposlenih.

Terminal i Telekom – Bosanski Novi

Terminalni telekom Bosanski Novi, pruza usluge telekomunikacijom na siroj teritoriji opstine Bosanski Novi, ulazuci stalne napore da prati svjetske trendove razvoja u ovoj oblasti.

Djelatnost:
Odrzavanja, rekonstrukcije i prosirenje telekomunikacionih kapaciteta
(TF mreze, automatske telefonske centrale i uredjaji za prenos.)

Tipovi telefonskih centrala:
Cvorna centrala u Bosanskom Novom - AHE 10 od 2048 brojeva i 8 krajnjih centrala koje pokrivaju sire podrucje opstine (DKTS 21...23 i ARK 314) uvezeni su u TF sistem sa ukupnim kapacitetom od 5000 brojeva.

Druge usluge:
- Mobitel bazna stanica
- 18 javnih telefonskih govornica Telekard
- Usluga kabinskog posredovanja
- Telegrafske usluge

Broj zaposlenih:
29 radnika

Planovi:
Osvajanje novih usluga (ISDN, Internet, pejdzing sistem itd.) koje ce doprinijeti razvoju u telekomunikacionom pogledu.

Lignosper

Kreativno oblikovani namjestaj

Kao renomirani proizvodjac kancelarijskog namjestaja, firma "Lignosper" je opremila brojne banke, poste, bolnice i ostale poslovne objekte u zemlji i inostranstvu. Izvozi u Sloveniju, Hrvatsku, SR Jugoslaviju, na zapadnoevropsko i americko trziste.

Sistem kancelarijskog namjestaja "variant" odlikuje izuzetno siroka paleta proizvoda koje je lako prilagoditi i ukomponovati u bilo koji radni ambijent. S obzirom na obradu, postoje dvije varijante programa: povrsine su u kvalitetnom jasenovom furniru koji je zasticen poliuretanskim lakom ili su zasticine poliuretanskom folijom u dopadljivim nijansama. U proizvodnom programu "Lignospera" su i skolski namjestaj, vodootporne i klasicne sperploce, ljusteni furnir i otpresci kao i WC sjedista.

Japra

Program na bazi dolomita, krecnjaka i gipsa. Zahvaljujuci bogatim lezistima ruda i minerala u okolini Bosanskog Novog, ODP "Japra" je za 40 godina rada razvila sirok proizvodni program. Kupcima nudi: Dolomit (za staklarsku industriju; punila za asfalte, hemijsku i gumarsku industriju i keramiku; mikronizirana punila; hidraulicno vezivo "dolomal"), Krecnjak (sve vrste agregata, kamenih frakcija za gradjevinarstvo i tucanik za zeljeznicu), Betonske Prefabrikate (cijevi, blokove, i ostalu betonsku galanteriju, gradjevinsko ljepilo "novikol"), Asfaltne Mjesavine, boje i lakove (temeljne boje, lazurni impregnator, lak boju, boju za beton i putnu signalizaciju, razredivace).

Gradjevinar

Tradicija i iskustvo

Osnovna djelatnost preduzeca "Gradjevinar" obuhvata: viskogradnju, niskogradnju, instalaterske radove, vodovod i kanalizacione usluge. Osnovana 1960 godine firma danas zaposljava 136 radnika razlicitih profila. U njenom sklopu su i tehnicki, opsti i racunovodstveno-finansijski sektor. "Gradjevinar" izvodi radove sirom Bosne i Hercegovine, a pred potpisivanjem su ugovori o novim poslovima na sirim podrucjima.

Unametal

Od celicnih konstrukcija do montaznih i demontaznih garaza i peci. Proizvodni program "UNANAMETAL-a" obuhvata: izradu i montazu celicnih konstrukcija, krovopokrivacke i fasaderske radove sa Al limom, gradjevinsku bravariju, silose, rezevoare, autoprikolice, traktorske stocne prikolice, industrijske i dvorisne metalne ograde sa kapinjama, poljoprivredne prikljucne masine (mlinove cekicare, krunjace kukuruza, kruzne pile), elektrokvarcne peci, kontejnere za smece (5 i 7 m³ otvorene i zatvorene), opreme za parkove i montazno-demontazne garaze.

Od usluga, preduzece nudi: bravarsko-zavarivacke radove, masinsku obradu, hladnu deformacionu obradu (sjecenje, savijanje, presovanje), pjeskaranje i bojenje, servisiranje prikljcniih drumskih vozila.

Dom Zdravlja – Bosanski Novi

Uspjesan preventivan rad. Dom Zdravlja Bosanski Novi je, od osnovanja 1961, nosilac zdravstvene zastite stanovnistva u opstini. Pruza primarnu i konsultativnu specijalisticku zdravstvenu zastitu, koju koristi i dio zitelja susjednih opstina.

Rad Doma Zdravlja je organizovan u sljedecim sluzbama: Sluzba opste medicine, Sluzba hitne medicinske pomoci, Sluzba za zdravstvenu zastitu djece i omladine, Sluzba za zdravstvenu zastitu zena, Sluzba za zdravstvenu zastitu radnika, Higijensko epidemioloska sluzba, ATD, Laboratorija, Stomatoloska sluzba i Konsultativno-specialisticka sluzba.

Radio Bosanski Novi

Radio Bosanski Novi je osnovan odlukom Skupstine opstine Bosanski Novi 27.12. 1968. godine. Bila je to cetvrta radio stanica u bivsoj republici BiH. U svom tridesetogodisnjem radu dao je veliki doprinos u pripremanju i emitovanju informativnog, obrazovno-kulturnog i muzickog programa.

Frekvencije na kojima radi su 1197 KHz i 93.1 MHz na kojima nema smetnji od drugih radio-stanica ovaj radio ima veliku ulogu u pravovremenom i objaktivnom informisanju gradjana Bosansko Novske opstine. Sredstva za rad ostvaraju se prodajom dijela programa, ekonomsko-propagandnim porukama i muzickim emisijama.

U dogovoru sa SO Bosanski Novi potrebno je, uz sredstva medjunarodnih donatora, sredstva opstine i vlastita sredstva pripremiti uslove za otvaranje i emitovanje lokalnog televizijskog programa. Radio Bosanski Novi dnevno emituje jedanaest sati vlastitog programa. Radio ima devet zaposlenih radnika sto je nedovoljno za normalnu i kvalitatnu realizaciju programa.

Hotel Una – Bosanski Novi

Kutak za prijatan odmor. Smjesten u tisini i zelenilu, hotel "Una" je pravo mjesto za odmor gostiju. Raspolaze komfornim sobama sa 60 kreveta. Nudi dobru kuhinju, veliki izbor pica i prijatan ambijent u restoranu sa 60 sjedista. Organizuje proslave, svadbe, godisnjice, po povoljnim cijenama.

Restoran "UNA" nalazi se u hotelu "Una" na samoj obali predivne rijeka Une.

U prijatnom ambijentu i uz vrhunska gurmanska jela, i sirok izbor pica provescete ugodne i nezaboravne trenutke. Garancija su ljubazno i profesionalno osoblje restorana "Una" na celu sa nadasve susretljivim domacinom, vlasnikom Micom Bundalom. Dodjite i uvjerite se licno-hvala.

Carinarnica – Bosanski Novi

Bosanski Novi je od davne proslosti do danasnjih dana na granici koja spaja i razdvaja narode i drzave. Podrucje grada i doline rijeke Une (Novsko Polje) naizmjenicno su drzale Turska i Austrija, jer je Una bila prirodna granica izmedju dvije civilizacije- Austrougarske na zapadu i Otomanske na istoku. Uz granicu se razvijala trgovina (medjunarodna), sa njom je nastala carina kao fiskuje (prihod) koji je ubirao car, kralj, knez, ili velmoza.

Kao trgovacko srediste i saobracajna raskrsnica na tursko-austrijskoj granici, Bosanski Novi imao granicni prelaz u samom naselju na rijeci Uni ispod danasnje tvornice "Sana". Granica se prelazila camcima, koji su prevozili robu, stoku i retke putnike. U Novskom Polju bila je sazidana zgrada sa carinsko-karantinskom upravom.

U novije vrijeme, carinska sluzba dantira od 1952. godine, kad je formiran Carinski odjeljak Carinarnice Sarajevo. Od 1965. godine prerasta u Carinarnicu-Organizacionu jedinicu Savezne uprave carina tadasnje SFPJ. U decembru 1974. godine sluzba je preseljena u novu zgradu, u prostorije u kojima se i danas nalazi.

Od Drugog svjetskog rata. Carinarnica je opsluzivala sjeverni i zapadni dio CP Bosne i Hercegovine, kao i gravitirajuce krajeve CP Hrvatske. Na velikoj teritorije koju je pokrivala, njenim djelovanjem su udareni temelji privrednog razvoja.
Sluzba je u svom organizacionom sastavu imala carinsku ispostavu Bosanska Gradiska, Banja Luka, Bihac, Velika Kladusa, Kozarska Dubica i Prijedor, uz Bosanski Novi. Vremena se mejenjaju, sve je prolazno, ali granica na Uni ostaje da spaja i razdvaja.

Krajinapromet – Bosanski Novi

Sirok asortiman mjesovite robe. ODTP "Krajinapromet", proglasena firmom postoji i uspjesno posluje od 1979. Osnovne djelatnosti su trgovina na veliko i malo mjesovitom robom, uvoz i izvoz.

Preduzece ima 105 zaposlenih i raspolaze sa 38,000 m³ vlastitog prostora, na jedinstvenoj lokaciji koja je savremeno izgradjena i opremljena. Na porvsini od preko 10,000 m² nalaze se skladista za gradjevinske materijale, kao i za promet bijelom tehnikom, tekstilom i drugom robom, povezana vlastitim kolosjekom. Ostali znacajni objekti su: savremeni distributivni centar, hladnjaca kapaciteta oko 500 tona za promet voca, povrca, suhomesnatih i mlijecnih proizvoda i silos za zito kapacitata oko 5,000 tona.

Komus – Komunalno javno preduzece

Prijedorska Banka

U Privrednoj banci ad Prijedor – Filijala Bosanski Novi obavljaju se sljedeci poslovi:

- prikupljanje stednih uloga u domacoj i stranoj valuti,
- vodjenje tekucih i ziro racuna racuna gradjana i gradjansko-pravnih lica
- prikupljanje namjenskih i nenamjesnih depozita gradjana, gradjansko-pravnih lica,
- davanje kredita gradjanima i gradjansko-pravnim licima.
- obavljanje platnog prometa za gradjane i gradjansko-pravna lica,
- obavljanje mjenjackih poslova,
- cuvanje predmeta od vrijednosti, te izdavanje stefova,
- izdavanje i obavljanje prometa vrijednosnih papira,
- placanje i kontrola koriscenja naplate odobrenih kredita,
- primanje svih vrsta novcanih depozita pravnih lica,
- komisioni poslovi.

Apoteka – Javna zdravstvena ustanova

Apoteka - Ustanova sa tradicijom

Javna zdravstvena ustanova "Apoteka" Bosanski Novi registrovana je kao ustanova. Njen osnovni zadatak je uredno snadbjevanje gradjana ljekovima, u cemu su rezultati bili dobri i u najtezim uslovima. Od kadra trenutno ima jednog farmaceuta, cetiri farmaceutska tehnicara i jednog stipendistu na farmaceutskom fakultetu.

Apotekarska sluzba u gradu datira jos od 1898. Vise puta je mijenjala lokacije, da bi se 1983. uselila u novi prostor na povrsini od 450 m². Ova apoteka, jedna od najvecih i najljepsih u bivsoj BiH.

Sluzba javne bezbjednosti

Briga za sigurnost gradjana